tema: Veganski kolač

[Eva]

Danas mi je kolegica dala recept za ovaj kolač. Jela ga je kod frendice i kaže da joj je super s obzirom da izgleda bezveze, nema šećera, jaja, mlijeka, brašna (osim u keksima), ne peče se itd. Nisam ga još probala, ali ako ga netko isproba prije mene, neka javi doživljaje.


KEKSE (vjerojatno misle na "Piknik" od Koestlina - 2 paketića - oko 500 gr) močiti u 1/2 l kave od ječma (Kneip) + 1 šalica rižinog ili zobenog mlijeka (ima ih u DM-u).


KREMA:

Zajedno kuhati:

1/2 kg izribanih jabuka

3 pudinga od soje s okusom vanilije (3x125 gr)
(nisam provjerila, ali sam skoro 100% sigurna da ti pudinzi sadrže šećer pa ja budem napravila s "našim" pudingom od vanilije)

1/2 šalice soka od jabuke bez šećera

Na kraju dodati 1 šalicu zobenih pahuljica i još kratko kuhati.

Po želji dodati cimet.


SLAGATI:

keksi
krema
keksi
krema
keksi
krema

Po vrhu naribati čokoladu bez šećera.

Ne zvuči baš nešto, ali možda se ugodno iznenadimo. Ovo bi trebalo spadati u zdravije slastice.

[svebor]

Hmm, možda glupo pitanje, ali zanima me zašto se uopće truditi sa sastojcima koji ne sadrže šećer?
Vidim da je dosta recepata takve prirode.

Nije li jedino bitno da si znamo dobro dozirati dozu inzulina za kolač koji mislimo pojesti?
Odnosno da trebamo znati udio ugljikohidrata (postotak) u kolaču kako bi to mogli dobro procjeniti.
I da količina šećera u njemu ne igra neku ulogu? (osim naravno povećanja postotka ugljikohidrata).

Da li pokušavaš raditi s minimalno šećera kako bi mogla pojesti više kolača (odnosno uzeti manje inzulina)?
Ja sam diabetes rookie, pa možda nešto nisam dobro skužio. Molim iskusnije da mi riješe ovu dilemu.

[Eva]

Nijedno pitanje nije glupo, samo ti pitaj.

Ljudi oboljeli od dtip 2, koji su samo na dijeti ili terapiji tabletama itekako moraju paziti na prehranu, time i na unos uh, pogotovo "običnog" šećera.

To si znao, ali si zaboravio na njih, jelda?  

Osobno, ja nisam pristalica toga da se krkamo "običnim" šećerom iz više razloga (naravno, ponekad da).

Guk mi je stabilniji i nema visoke skokove (znamo kako se ponaša glukoza - ima nagli i rast i pad, dok se fruktoza ponaša suprotno, a stevija, pak, nema nikakvog utjecaja; sa zaslađivačima sam zaratila, ali ni oni ne utječu na guk). Dakle, nisu svi uh isti i ne ponašaju se isto.

Manje inzulina, time i smanjen rizik od hipa (mislim da i veće količine inzulina dovode i do debljanja, nek prokomentira netko elokventniji, ne znam ).

Krajnje, manje kalorija.

Pomogla?

[svebor]

Ljudi oboljeli od dtip 2, koji su samo na dijeti ili terapiji tabletama itekako moraju paziti na prehranu, time i na unos uh, pogotovo "običnog" šećera.
To si znao, ali si zaboravio na njih, jelda?  

Da to mi je bila jedina dvojba, da li dvojke moraju baš paziti na količinu uha. Izgleda da moraju...

Guk mi je stabilniji i nema visoke skokove (znamo kako se ponaša glukoza - ima nagli i rast i pad, dok se fruktoza ponaša suprotno, a stevija, pak, nema nikakvog utjecaja; sa zaslađivačima sam zaratila, ali ni oni ne utječu na guk). Dakle, nisu svi uh isti i ne ponašaju se isto.

Hmm, pa zar novorapid nema slično djelovanje? Modelirano baš po glukozi?
Pretpostavljam da ti skokovi dosta ovise od osobe do osobe.
Prema mom iskustvu, ako sam se dobro dozirao, uglavnom mi guk ne skače iznad 10 nakon jela, često ni iznad 8.
Jedini problem imam s dugodjelujućim namirnicama, poput tjestenine. tu znam otići previsoko nakon nekoliko sati.

Manje inzulina, time i smanjen rizik od hipa (mislim da i veće količine inzulina dovode i do debljanja, nek prokomentira netko elokventniji, ne znam ).

Krajnje, manje kalorija.

Pomogla?

Pomogla, dakako.
Jasno mi je da veće količine inzulina sigurno dovode do debljanja, ali s tim za sada nemam problema.
Tako da ću koristiti situaciju dok mogu.

[Eva]

Ma, naravno, sve ovisi od osobe do osobe. Ja sam malo "zapela" u prijašnjem dobu kad mi na slatkiše nisu dali ni pomisliti (drugačiji inzulini pa, kad sam koristila situaciju-morala sam čekati pik u djelovanju-ubodeš se ujutro i to je to). Već malo i stvar navike (ali-nije to loša navika).

Zna mi se desiti da, nakon što odlučim zgriješiti, dam NR, pojedem kolač i nakon 2 h tresnem u hipo, jer je glukoza skočila i pala pa moram još nešto pojesti, a ne da mi se. Ipak, nekad me ni to ne spriječi u konzumiranju "grešnih" namirnica.

Uglavnom, globalno gledano, nastojim ne pretjerivati u ničemu.

Zlatna sredina.

[cathy]

Hmm, pa zar novorapid nema slično djelovanje? Modelirano baš po glukozi?

Pretpostavljam da ovo znaci da mislis da Novorapid djeluje tako da, zahvaljujuci svojoj brzini, adekvatno pokriva bilo koji skok glukoze pod uvjetom da je dobro doziran. Istina je ipak da nijedan vanjski inzulin nije toliko pametan, kao sto je to pankreas zdrave osobe.

Tesko je reci sto znaci dobro doziranje, dobro si primijetio da je to individualno. Ne treba zaboraviti da neki ljudi s tipom 1 jos nekoliko godina nakon dijagnoze imaju nesto svoga inzulina, ali ga luce samo kad je bas potrebno - inace je lucenje tog endogenog inzulina supresirano uzimanjem inzulina izvana. Tako da onda izgleda da je doziranje Novorapida dobro, a u stvari je njegovo djelovanje u kriticnim trenucima potpomognuto djelovanjem naseg vlastitog inzulina.
To je jedan od razloga sto netko ne moze ni pomisliti na komad torte bez relativno velike doze Novorapida, a netko drugi treba tek jedinicu ili dvije, i sve je super. (Naravno, jos puno faktora moze utjecati, i ne mozemo znati tocno sto je kada u igri.)

Novorapid, kao i Humalog i Apidra, imaju nesto drugaciju kemijsku strukturu u odnosu na cisti humani inzulin. Struktura ova tri inzulina razlicito je modificirana, dakle ne radi se o tome da su jednaki ali razlicitih imena, medjutim, zajednicko svojstvo im je izrazito brzi pocetak djelovanja.

Razlika se npr. kod Humaloga svodi na jednostavnu zamjenu mjesta dviju aminokiselina (lizin i prolin) u lancu aminokiselina (tzv. primarnoj strukturi peptida). Inzulin je peptid, a peptidi su molekule slozene od veceg broja aminokiselina, koje se prvo povezuju "linearno" formirajuci lanac, a zatim se taj lanac mota u slozenije trodimenzionalne oblike. Ti 3D oblici zatim se mogu dalje udruzivati, dakle formirati dimere, trimere itd., sto je razlicito za pojedine peptide (i proteine, sto su u stvari takodjer peptidi, samo je broj aminokiselina puno veci).

Primarna struktura humanog inzulina je takva da nacin slaganja u 3D rezultira time da se svaka pojedinacna molekula inzulina ima tendenciju udruzivati u dimere i cak heksamere.

S druge strane, da bi inzulin obavljao svoj posao, dakle omogucio glukozi prelazak iz krvi u stanice, potrebno je da postoji u formi monomera. Dakle, ti dimeri i heksameri trebaju se razdruziti. Kada damo injekciju inzulina izvana, potrebno je odredjeno vrijeme da se to dogodi. Zbog toga je pocetak djelovanja humanog inzulina takav da je uvijek trebalo cekati cak i po pola sata od pikanja do uzimanja obroka.

Kod Humaloga je zamjenom te dvije aminokiseline doslo do toga da je sklonost monomera udruzivanju prestala postojati jer 3D struktura vise nije pogodna za to (kao puzzle koje se vise ne uklapaju savrseno), a s druge strane bitna svojstva inzulina su sacuvana. Zbog toga Humalog djeluje daleko brze nakon ubrizgavanja pod kozu.

Prica s Novorapidom i Apidrom je slicna po rezultatu, ali su promjene primarne strukture nesto drugacije.

Sljedece pitanje je: OK, a zasto je onda humani inzulin kod zdravih ljudi dovoljno brz a njegova struktura nije modificirana?

Tu sad uletava fiziologija (gdje nisam na svom terenu). Radi se o tome da je lucenje pankreasa jako fino ugodjeno, i svaka konzumacija ugljikohidrata te i najmanje podizanje glukoze u krvi izaziva pravovremenu i efikasnu reakciju zdravog organizma. Molekule inzulina se optustaju koordinirano i kontinuirano i nema nepotrebnog i stetnog odgadjanja djelovanja.

Ovo sam pisala kao odgovor sveboru, ali nisam htjela drzati osobno predavanje iz biokemije Cilj mi je bio razjasniti glavni problem koji mi s tipom 1 imamo s pravovremenim djelovanjem inzulina.

[krcko]

Sljedece pitanje je: OK, a zasto je onda humani inzulin kod zdravih ljudi dovoljno brz a njegova struktura nije modificirana?

Osim toga gusteraca ima direktan pristup krvotoku na onoliko mjesta koliko je beta stanica. Mi si sprasimo gigantsku kolicinu inzulina na jedno mjesto, u špek. Onda cekamo da se to apsorbira. Gusteraca je u usporedbi s najboljim pumpama bar 100 godina u buducnosti (nanotehnologija) 

[Eva]

Kad smo već kod najboljih pumpa, sjetih se svog iskustva s biostatorom pri otkrivanju DM pa me zanima da li je još netko (osim mene) na ovom forumu prošao istu muku  (dobro, nije baš prava sprava za mučenje, ali... ).

Mislim da je to zastarjela metoda, ali ju je možda prošao netko tko ima duži staž kao ja?

[svebor]

Hmm, pa zar novorapid nema slično djelovanje? Modelirano baš po glukozi?

Ovo sam pisala kao odgovor sveboru, ali nisam htjela drzati osobno predavanje iz biokemije Cilj mi je bio razjasniti glavni problem koji mi s tipom 1 imamo s pravovremenim djelovanjem inzulina.

Hmm, hvala, I guess. Vrlo informativno. Možda previše informativno :-)
Međutim, i dalje sam zbunjen glede toga zašto dijabetičari (tip 1) izbjegavaju normalni šećer u kolačima.
Da li izbjegavanjem "pravog" šečera želite izbjeći skokove u GUK-u? I ako da, kako te skokove evidentirate? Kad si mjerite GUK?

Naime, recimo da ste pojeli neki kolač s "pravim" šećerom, i da ste ispravno procjenili količinu ugljikohidrata u njemu, te da
ste se ispravno "puknuli" s novorapidaom ili kojim drugim brzodjelujućim inzulinom, te da ste mjerili GUK dva sata nakon jela i ona je bio normalan (a pod normalan smatram bilo koji rezultat ispod 10).

Da li je sve ok? Ili je zbog šećera GUK u tom periodu od dva sata nakon jela ipak skočio preko 10, pa nakon dva sata pokazuje recimo 6,5 a
nakon 30 minuta je bio na 13? Da li je netko mjerenjem tako što utvrdio, ili samo pretpostavljate da jedenjem "normalnog" šećera dolazite do takvih rezultata? Da li mjerite kako vaše organizam reagira na unos takvih ugljikohidrata i ako mjerite u kojim to intervalima radite? 15, 30, 60, 90 ili 120 minuta nakon jela?

[cathy]

Ako daš dovoljno inzulina, neće skočiti preko 10. Ali će ti vjerojatno trebati više inzulina za adekvatno pokrivanje 15 g glukoze (npr) nego za pokrivanje 15 g nekog sporijeg ugljikohidrata. Ili ćeš pokriti jednakom količinom, ali će ti u prvom slučaju šećer skočiti na 11, a u drugom na 9 (npr.)
Većina ljudi želi izbjeći veći skok, pa će dati više inzulina za prvu situaciju. Ali onda će naknadno možda riskirati hipoglikemiju.

Meni je šećer nakon konzumiranja ugljikohidrata najviši oko sat vremena nakon što sam jela, u prosjeku. Logično je pretpostaviti da je taj period kraći što je viši glikemijski indeks hrane koju smo pojeli, ali nisam provjeravala.

E sad, ja uglavnom ne jedem kolače, nikakve. 

[Eva]

GUK dva sata nakon jela i on je bio normalan (a pod normalan smatram bilo koji rezultat ispod 10).

Da ne bi bilo zabune (zbog novodijagnosticiranih koji čitaju forum i inih), normalan guk je od 4 do 6.

Znam na što si mislio pa ću nastaviti u tom tonu!

Mislim da je rezultat guk-a od 10 ipak malo visoko (dugoročno gledano). Iako je to ponekad teško, trebali bismo većinu vremena stremiti ka tome da i naš guk bude što bliže "normali". Recimo da taj plafon bude 8, zato je bitna prehrana i pravilno doziranje inzulina (ah, dobro, spomenut ću i tjelovježbu).

Osobno, ako mi je dva sata iza jela guk 10, obično je to znak da mi je sat iza tog jela bio viši (npr. 12-14).

Najbolje sam sama sebe upoznala kroz česta mjerenja guk-a i razno eksperimentiranje s hranom, ali to zahtjeva i puno više trakica, nego što ih dobijemo. Ako me je zanimalo koliki mi je guk nakon npr. pojedenog kolača u raznim intervalima, onda sam žrtvovala trakice i mjerila, recimo, od 15 min na dalje. Ugrubo dobiješ neku osnovu za dalje, jer stvarno naš guk ovisi o mnogočemu.

Mislim da sam zapetljala ovaj post, sad ću prestati pisati, jer mi mozak "štrajka".

[svebor]

Ako daš dovoljno inzulina, neće skočiti preko 10. Ali će ti vjerojatno trebati više inzulina za adekvatno pokrivanje 15 g glukoze (npr) nego za pokrivanje 15 g nekog sporijeg ugljikohidrata. Ili ćeš pokriti jednakom količinom, ali će ti u prvom slučaju šećer skočiti na 11, a u drugom na 9 (npr.)

Meni je šećer nakon konzumiranja ugljikohidrata najviši oko sat vremena nakon što sam jela, u prosjeku. Logično je pretpostaviti da je taj period kraći što je viši glikemijski indeks hrane koju smo pojeli, ali nisam provjeravala.

hmm, ne vjerujem da treba dati više inzulina za pokrivanje jednake količine ugljikohidrata, bez obzira na njegovu brzinu.
Mislim da dosta ovisi i o tome u kojem trenutku se nešto pojede. Npr. pojesti kolač na "suho", bez neke hrane prije toga će brže dići razinu šećera u krvi nego kolač na kraju nekog jela (kao ručka). Zbog FIFO (First in First Out) principa probave :-)

[svebor]

GUK dva sata nakon jela i on je bio normalan (a pod normalan smatram bilo koji rezultat ispod 10).

Da ne bi bilo zabune (zbog novodijagnosticiranih koji čitaju forum i inih), normalan guk je od 4 do 6.

Heh da, krivo se odrazih. Mislio sam reći GUK do 10 u periodu do dva sata nakon jela.
Odnosno da najviši rezultat nakon jela smije biti do 10.
Znam da to nije "dobar" GUK, ali za dijabetičare to spada u recimo srednje (na ljestvici dobri-srednji-loši) rezultate.
Idealno bi ga bilo držati ispod 7,8 uvijek, a prije jela od 4-6, to mi je jasno.

Osobno, ako mi je dva sata iza jela guk 10, obično je to znak da mi je sat iza tog jela bio viši (npr. 12-14).

hmm, da, to dosta ovisi o tome što si jela. nakon nekog jela vrhunac GUK-a će biti nakon dva sata, a nekad nakon jednog sata, ponakead i nakon 3. Pričao sam s jednim dijabetičarem kojemu riža uzrokuje skok 4 sata nakon jela?? (čak ima i CGM kojim to može eksperimentalno dokazati).

Najbolje sam sama sebe upoznala kroz česta mjerenja guk-a i razno eksperimentiranje s hranom, ali to zahtjeva i puno više trakica, nego što ih dobijemo. Ako me je zanimalo koliki mi je guk nakon npr. pojedenog kolača u raznim intervalima, onda sam žrtvovala trakice i mjerila, recimo, od 15 min na dalje. Ugrubo dobiješ neku osnovu za dalje, jer stvarno naš guk ovisi o mnogočemu.

Dobro i kakvi su bili rezultati u tom eksperimentu jedanja kolača i mjerenja 15 minuta na dalje? Da li se sječaš?

Nisam ni ja baš previše eksperimentirao. Ponekad "žrtvujem" nekoliko trakica da vidim kako mi se GUK ponaša u nekim nezgodnim situacijama.
No obično nakon vježbanja. U prosjeku si mjerim 4 puta dnevno + jedno mjerenje ekstra u slućaju da osjetim hipo.
Evo prošli tjedan mi je u 32 mjerenja najviši GUK bio 7,3 tako da sam s tim jako zadovoljan. Ali volio bih znati kakkvo je ponašanje GUK-a na unos dobrih (niski GI) i loših (visoki GI) ugljikohidrata. Nadao sam se da netko ovdje ima CGM (Continuous Glucose Monitor, ili kako se to već zove kod nas), pa da može iz prve ruke podijeliti svoja iskustva.

[cathy]

hmm, ne vjerujem da treba dati više inzulina za pokrivanje jednake količine ugljikohidrata, bez obzira na njegovu brzinu.
Mislim da dosta ovisi i o tome u kojem trenutku se nešto pojede. Npr. pojesti kolač na "suho", bez neke hrane prije toga će brže dići razinu šećera u krvi nego kolač na kraju nekog jela (kao ručka). Zbog FIFO (First in First Out) principa probave :-)

I napisala sam da mozes proci s istom kolicinom inzulina. Samo ces imati veci vrhunac (prica o GI). Ako ti je prihvatljivo da ti secer u jednom periodu bude visi, onda ga pusti.

Sto se tice drugih faktora koji utjecu, da naravno da svasta utjece. Pa i npr. cinjenica da imas vlastitog inzulina koji se pojavi kad se nakrcas slatkisima (a inace ga "nema").
To sam vec napisala gore.

Opisala sam situaciju gdje kazem da ce ti 15 g UH viseg GI u odnosu na 15 g UH nizeg GI rezultirati vecim skokom glukoze u krvi, ako pretpostavimo da je sve ostalo jednako (pa i brzina probave koju si spomenuo).

Uostalom, na stranu GI sam za sebe, evo ti pojasnjenje o glikemijskom opterecenju ("utovaru"):

http://en.wikipedia.org/wiki/Glycemic_load

Sve ovo ne znaci da smatram da su tzv. dijetalni kolaci bolji izbor od obicnih - kako za koga, meni nikako ne odgovaraju ni jedni ni drugi. Tebi su OK obicni i to je super, a nekome trecem su dijetalni ipak bolji, jer im za razliku od obicnih, ne izazovu hiperglikemiju.
 
Sigurna sam da se svi slazemo da trebamo znati sto jedemo (sastav i kolicina), kad to jedemo, koliko nam treba inzulina da to dobro pokrijemo.
Medjutim, moje iskustvo je takvo da mi je neusporedivo  lakse dobiti stabilnije secere ako sam jako pazljiva s hranom, i ako na neke stvari jednostavno zaboravim da postoje (makar u teoriji svi ponavljaju kako mi "mozemo sve jesti"). Nemam beta stanice, a Humalog nije dovoljno pametan. Plus, bolje izgledam sa 60 nego sa 70 kila.
Time ne zelim reci da se i drugi moraju suzdrzavati.

[Eva]

Dobro i kakvi su bili rezultati u tom eksperimentu jedanja kolača i mjerenja 15 minuta na dalje? Da li se sječaš?

Globalni zaključak bi bio da jednostavni uh brže dižu guk i (većinom) se brže i spuštaju, dok složeni uh ravnomjernije drže krivulju uh-a cijelo vrijeme.

Zato mi se većinom i ne da prtljati s kolačima, jer (već sam to spomenula) znam pasti u hipo u 3. satu djelovanja NR. Ako i "zgriješim", onda mi je to najležernije obaviti dok sam doma (ajme, kako ovo zvuči), tako da ne bude neugodnog iznenađenja. Za kolač dam više inzulina pa "rep" NR-a pokrijem nekom voćkom i sl., dok mi za složene uh treba manje inzulina i sve bude (skoro uvijek) očekivano.

Ja spadam u rijetku skupinu, koja nakon ovolikog staža još ima malo (ali imam) c-peptida.